"Prokleta avlija" - Ivo Andrić

BILJEŠKA O PISCU:
Ivo Andrić  (1892BILJ.-1975.) rodio se pored Travnika u Bosni, a s obitelji se često selio. Tako je živio i u Višegradu i u Sarajevu. U Sarajevu je i završio gimnaziju.

Bio je veliki pjesnik, novelist, romanopisac i esejist. Njegova prva pjesma bila je objavljena u časopisu imenom "Bosanska vila". U Zagrebu je započeo studij povijesti, filozofije i slavistike, a nastavio ga je prvo u Beču pa u Krakovu. 

Pošto je bio naklonjen pokretu Mlada Bosna, početkom Prvog svjetskog rata je bio čak i pritvoren od strane austrougraske. 

Sudjeluje u mnogim časopisima i novinama kao što su: "Vihor" i Hrvatska njiva". Prvo zbirke lirske proze objavio je također u Zagrebu i to su bili naslovi "Ex Ponto" i "Nemiri".

1961. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost za djela "Na Drini ćuprija" i "Travnička kronika", sav novac donirao je bibliotekama Bosne i Hercegovine.

Njegova najpoznatija djela su: "Nemiri", "Lica", "Ljubav u kasabi", "Pod Grabićem", "Izabrane pripovetke", "Omer-paša Latas", "Gospođica", "Put Alije Đerzeleza".

Umro je 13.marta 1975. u Beogradu.

O DJELU:

Mjesto radnje: Istanbul

Vrijeme radnje: 18/19. stoljeće (Kraj vladavine Osmanskog carstva)

Likovi: Karađoz, Fra-Petar, Ćamil, Haim...

Za ovaj roman je karakteristična intrertekstualnost - tekst unutar teksta/ prstenasta struktura;

 1. Sakupljanje Fra-Petrovih stvari

 2. Fra-Petar u zatvoru

 3. Džem-sultan (centralna priča, traje dva poglavlja)

Roman istim događajem počinje i završava.

Ovaj roman je također neohistorijski roman : opisuju se događaji iz Osmanskog carstva ali koji se i danas u savremenom dobu dešavaju (nevini ljudi odlaze u zatvor, učene ljude i njihovo mišljenje blate ne učeni ljudi te ih sabotiraju, kao i porodično rivalstvo između Bajazida II i sultana Džema, nacionalizam, kao i o lošem političkom sistemu koji bojkotuje školovane ljude kojima ne mogu manipulisati...).

Roman je dobio naziv po poznatoj carigradskoj tamnici koja se zvala "Prokleta avlija".

Višestruki naratori:

 Neimenovani mladić- prepričavao fra-Petrove priče.

 Fra-Petar - on sam ih prepričava u prvom licu.

 Haim - najviše priča o Ćamilu

 Objektivni pripovjedač - epilog i prolog ( na početku i na kraju romana se javlja).

Fra-Petar priča ovu priču da ne bi došlo do zaborava Proklete avlije ni njenih "stanovnika".

Djelo je pisano ekavicom i upotrebljavano je mnogo arhaizama da bi se dočaralo tadašnje vrijeme i običaji.

Andrić je o Prokletoj avliji, o karakteristikama njenih zatočenika i o njihovom ponašanju pisao na osnovu svojih iskustava iz zatvora u Splitu, Šibeniku i Mariboru (1914/15).

Kroz opis Ćamilove sudbine Andrić je zapravo dao portret svog vremena.

Prokleta avlija je spojila nedužnog Fra-Petra i Ćamila. U 'grubo' gledano jedan je fratar iz Bosne u starijim godinama a drugi lik je mladi turski bogataš. Naizgled su potpuno suprotni a zapravo imaju mnogo tog zajedničkog.